U Dvoru je 9. kolovoza 2023. godine svečano obilježena 28. obljetnica završetka VRO „Oluja“. Prema programu obilježavanja u 17:00 sati održana je sveta misa za poginule hrvatske branitelje., koju je predvodio Darijo Stanković – župnik Župe Svete Katarine Divuše, a emotivnu propovijed održao Don Ivo Borić, policijski kapelan. U 18:00 sati burnim aplauzom dočekani su trkači Udruge maratonaca Sisačko – moslavačke županije „Heroji ne umiru“. Komemoracija koja je zatim uslijedila sastojala se od polaganja vijenaca, paljenja svijeća i prigodne molitve.
Okupljenima su se zatim obratili: župan Sisačko-moslavačke županije Marijan Celjak u ime predsjednika Sabora RH Gordana Jandrokovića i Špiro Janović, državni tajnik u Ministarstvu hrvatskih branitelja u ime predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda.
Zajedničkim druženjem i zakuskom u prostorijama obližnje osnovne škole u Dvoru završen je svečani program.
„Oluja“ je bila velika vojno-redarstvena operacija u kojoj su Hrvatska vojska i policija oslobodile okupirana područja pod nadzorom pobunjenih Srba. Operacijom je vraćen u hrvatski ustavno-pravni poredak cijeli okupirani teritorij osim istočne Slavonije. Hrvatska je vojska oslobodila okupirana područja u Dalmaciji, Lici, Kordunu i Banovini.
Obljetnica „Oluje“ svake se godine obilježava 5.kolovoza, na dan kada su hrvatski vojnici ušli u Knin, glavni grad samoproglašene paradržave Republike Srpske Krajine (RSK) koja nije bila međunarodno priznata i koja je nakon ljeta 1995. svedena na područja u istočnoj Slavoniji, uz granicu sa Srbijom, a koja su Hrvatskoj vraćena nakon mirne reintegracije Podunavlja 1998. godine.
Operacija „Oluja“ pokrenuta je tri mjeseca nakon operacije „Bljesak“ kojom je Hrvatska vratila kontrolu nad zapadnom Slavonijom te nakon što su predstavnici RSK odbili svaku mogućnost mirnog rješenja, uključujući i plan Z4. Njome je okončan rat u Hrvatskoj tijekom kojeg su vojne snage RSK, potpomognute vojnom i financijskom podrškom iz Beograda, napale i srušile brojne gradove i sela te protjerale nesrpsko civilno stanovništvo.
„Oluja“ je, uz „Bljesak“ ključna operacija koja je dovela do pobjede hrvatskih snaga i svršetka Domovinskog rata. U operaciji je oslobođeno 10.400 četvornih kilometara ili 18,4 % ukupne površine Hrvatske. Nažalost, ovi veliki uspjesi Hrvatske vojske i policije nisu ostvareni bez gubitaka. U „Oluji“ su poginula 174 vojnika i redarstvenika, a više od 1400 ih je ranjeno.
101. brigada ZNG-a/HV-a je bojno djelovala, u „Oluji“, 11 dana – od 4. do 14. kolovoza 1995. Djelovala je od samog početka napada i probijanja četiri godine utvrđivane prve crte obrane Samostalnog odreda Sisak – Caprag Banijskog korpusa Srpske vojne krajine. Smjer djelovanja bio je: Komarevo – Blinjski Kut – Knezovljani – Zrinska gora (kraj Šamarice, gdje je bilo zapovjedno mjesto 39. Korpusa Srpske vojne krajine – Trgovi (kraj Dvora na Uni) – Kotarani i time izbijanje na državnu granicu s Republikom Bosnom i Hercegovinom.
Brigada je napad otpočela s 1589 pripadnika (67,2% popunjenosti po ustroju), a završila s 2525 pripadnika (107% popunjenosti po formacijskom ustroju), što je bilo dobro i iznad očekivanja. Brigada je dobivene zadaće obavila organizirano, stručno i učinkovito te dala veliki obol u oslobađanju okupiranog područja Banovine. Uspjeh postrojbi brigade bio je time veći, jer su njezini pripadnici trebali ovladati brdovitim i šumovitim područjem Zrinske gore, u kojoj su pobunjeni Srbi, uz brojna podzemna skloništa te skladišta oružja i streljiva, imali zapovjedna mjesta, vatrene položaje topničko-raketnih postrojbi i centre veza. Pritom su njezini pripadnici prešli pješice, pod punom ratnom spremom i na visokim ljetnim temperaturama, oko 80 km, uz povremena bojna djelovanja, prelazeći dnevno između 15 i 17 km po brdovitom i šumovitom terenu Zrinske gore.
7. dana bojnih djelovanja (10. kolovoza 1995.) postrojbe 101. br. ZNG-a/HV-a izbile su na državnu granicu s Republikom Bosnom i Hercegovinom, na kojoj su podigle hrvatski barjak. Potom su uredile i utvrdile položaje za obranu u spremnosti za eventualni protunapad snaga Srpske Vojne Krajine. Toga dana u 14:10 sati susreli su se zapovjednik 101. br. Jozo Petrašević i Mujo Alijagić, zapovjednik 1. satnije 2. bojne 511. brigade 5. korpusa Armije Bosne i Hercegovine. Pritom su razmijenili spoznajne podatke i dogovorili daljnje aktivnosti.
Usporedo sa 101. brigadom, na državnu granicu Republike Hrvatske izbile su i susjedne postrojbe: desni susjed – 57. br. HV-a i lijevi susjed – 103. br. HV-a.
Sve postrojbe Zapovjedništva Zbornog područja Zagreb također su izbile na državnu granicu, čime je VRO „Oluja“ na području Banovine završena, a zapovjeđene zadaće u cijelosti su izvršene.
Tijekom bojnih djelovanja u „Oluji“ poginulo je pet pripadnika 101. brigade. Svi su poginuli 4. kolovoza i svi su bili pripadnici 2. satnije 2. bojne. Njihova imena su: Goran Blažić, Rajko Đukić, Damir Frančina, Darko Kravarščan i Goran Šincek. Jedan je nestao. Tijelo Tihomira Kiseljaka nije pronađeno i on se od tada, 4. kolovoza 1995. do danas vodi kao nestao s pretpostavkom da je stradao u minskom polju kod potoka Blinja. Poduzete su dvije potrage za njim i pretraživanje terena gdje je nestao, ali bez uspjeha. Devetnaest ih je bilo ranjeno, od toga osam teže.“
Iako događaji iz Domovinskog rata, pa tako i iz „Oluje“ ostaju neizbrisivo i duboko u srcima svih onih koji su u njima sudjelovali, potrebno je ponavljati sjećanja na te slavne dane naše povijesti, tim više jer smo svake godine, posebno na obljetnicu „Oluje“ izloženi bezočnim vrijeđanjima i napadima brojnih srpskih političara, povjesničara, novinara i ostalih, koje boli naša slavna pobjeda, koje boli naše tadašnje jedinstvo i odlučnost da oslobodimo svoju domovinu. Svima njima najbolje se suprotstavljamo čuvanjem neizbrisivog sjećanja na „olujne“ dane ponosa i slave, čuvanjem jedinstva iskovanog u Domovinskom ratu ali naročito i odgojem i istinitim informiranjem mladih naraštaja – generacija koje dolaze.
I zato, ne smijemo se nikada umoriti ponavljati istinu o tome da je Domovinski rat bio rat u kojem je obranjena i oslobođena Hrvatska i koji je s pravom najsvjetlijim slovima upisan u njezine temelje! Zbog toga ne smijemo nikada zaboraviti one koji su u te temelje ugradili svoje živote i svoje zdravlje jer niti jedan život nije uzalud položen na oltar Domovine. Njihova žrtva dar je budućnosti ove zemlje, a spomenici koje s tugom ali i ponosom posjećujemo, tek su skromno „hvala“ hrabrim sudionicima „Oluje“, Hrvatskoj vojsci u Domovinskom ratu.
Na tisuće je oluja, ali samo jedna slobode je vrijedna!
Tekst: Sergije Dražić
Fotografije: Ivan Šoštarić
Izvor podataka:
– Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata – Zagreb
– Monografija „101. brigada HV-a“, tisak Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 2013. godine
– Arhiva UHBDR 101. br. ZNG-a/HV-a Zagreb – Susedgrad
