Kratko predavanje o vojno-redarstvenoj operaciji „Oluja“ održao je 17. lipnja 2022. naš predsjednik Udruge učenicima 8. razreda OŠ Dragutina Domjanića u zagrebačkim Gajnicama, pri tome istaknuvši:
„Oluja“ , čiju ćemo 27. obljetnicu uskoro proslaviti, bila je velika vojno-redarstvena operacija u kojoj su Hrvatska vojska i policija oslobodile okupirana područja pod nadzorom pobunjenih Srba, na kojima je bila uspostavljena paradržava Republika Srpska Krajina, koja nije bila međunarodno priznata. Operacijom je vraćen u hrvatski ustavno-pravni poredak cijeli okupirani teritorij osim istočne Slavonije.
„Oluja“ je, uz „Bljesak“ ključna operacija koja je dovela do pobjede hrvatskih snaga i svršetka Domovinskog rata. U operaciji je oslobođeno 10.400 četvornih kilometara ili 18,4 % ukupne površine Hrvatske.
101. brigada HV-a je bojno djelovala, u „Oluji“, 11 dana – od 4. do 14. kolovoza 1995. Djelovala je od samog početka napada i probijanja četiri godine utvrđivane prve crte obrane Samostalnog odreda Sisak – Caprag Banijskog korpusa Srpske vojne krajine. Smjer djelovanja bio je: Komarevo – Blinjski Kut – Knezovljani – Zrinska gora (kraj Šamarice, gdje je bilo zapovjedno mjesto 39. Korpusa Srpske vojne krajine – Trgovi (kraj Dvora na Uni) – Kotarani i time izbijanje na državnu granicu s Republikom Bosnom i Hercegovinom.
Brigada je napad otpočela s 1589 pripadnika (67,2% popunjenosti po ustroju), a završila s 2525 pripadnika (107% popunjenosti po formacijskom ustroju), što je bilo dobro i iznad očekivanja. Brigada je dobivene zadaće obavila organizirano, stručno i učinkovito te dala veliki obol u oslobađanju okupiranog područja Banovine. Uspjeh postrojbi brigade bio je time veći, jer su njezini pripadnici trebali ovladati brdovitim i šumovitim područjem Zrinske gore, u kojoj su pobunjeni Srbi, uz brojna podzemna skloništa te skladišta oružja i streljiva, imali zapovjedna mjesta, paljbene položaje topničko-raketnih postrojbi i centre veza. Pritom su njezini pripadnici prešli pješice, pod punom ratnom spremom i na visokim ljetnim temperaturama, oko 80 km, uz povremena bojna djelovanja, prelazeći dnevno između 15 i 17 km po brdovitom i šumovitom terenu Zrinske gore.
Tijekom bojnih djelovanja postrojbe u „Oluji“ poginulo je pet pripadnika brigade. Svi su poginuli 4. kolovoza i svi su bili pripadnici 2. satnije 2. bojne. Njihova imena su: Goran Blažić, Rajko Đukić, Damir Frančina, Darko Kravarščan i Goran Šincek. Jedan je nestao. Tijelo Tihomira Kiseljaka nije pronađeno i on se od tada, 4. kolovoza 1995. do danas vodi kao nestao s pretpostavkom da je stradao u minskom polju kod potoka Blinja. Poduzete su dvije potrage za njim i pretraživanje terena gdje je nestao, ali bez uspjeha. Devetnaest ih je bilo ranjeno, od toga osam teže.“
Iako događaji iz Domovinskog rata, pa tako i iz „Oluje“ ostaju neizbrisivo i duboko u srcima svih onih koji su u njima sudjelovali, potrebno je, naročito zbog mladih naraštaja, ovjekovječiti sjećanja na te slavne dane naše povijesti.
U drugom dijelu nastavnog sata podijeljeni su Zbornici učeničkih radova. Uvodno, Dražić je pozdravio ravnateljicu Karmen Hlad, sve djelatnike škole, naročito mentore za literarne i likovne radove: Jasenku Štimac, Adrianu Zmazek i Ninu Brkić te nastavio:
„Posebno pozdravljam sve vas, dragi učenici, naročito one među vama čiji su radovi uvršteni, jer bez vaših radova ne bi bilo niti Zbornika koji sam vam danas u ime Udruge Stoprve došao predstaviti i svečano podijeliti u znak zahvale i trajnog sjećanja.
30. obljetnicu ustroja 101. brigade ZNG-a/HV-a obilježili smo dana 10. i 11. lipnja 2021. godine. S nakanom izrade Zbornika (što je bila samo jedna od aktivnosti obilježavanja 30. obljetnice) obratili smo se još u travnju 2021. godine ravnateljima 16 osnovnih škola iz zagrebačkih gradskih četvrti Podsused-Vrapče i Stenjevec, te pojedinih osnovnih škola Istočne Slavonije iz mjesta ratnog puta Brigade u cilju suradnje/produžetka suradnje na očuvanju uspomena na Domovinski rat i hrvatske branitelje, posebno na 101. brigadu ZNG-a/HV-a.
Unatoč vrlo teškoj situaciji s pandemijom Covid-19 virusa, zbog koje dijelom nije bilo nastave u školama, nego je organizirana “od kuće”, kao i činjenici da se osoblje škola tada masovno cijepilo pa je bilo odsutno s radnog mjesta, našem pozivu i zamolbi spremno se odazvalo 13 osnovnih škola, među kojima i vaša.“ rekao je Dražić.
Zadnji dio sata protekao je u zaključivanju ocjena iz povijesti, što je učinila profesorica Jasenka Štimac, poželivši svim učenicima uspjeh u daljnjem životu i školovanju. Sergije Dražić je podsjetio na poznatu latinsku izreku: „Historia (est) magistra vitae“ odnosno poručio da je povijest učiteljica života i da na iskustvima prošlosti trebamo učiti za budućnost, izrazivši pritom nadu na će netko od ovih učenika koji napuštaju osnovnu školu izabrati studij povijesti u svom profesionalnom životu, a time i proučavanje Domovinskog rata.
Tekst: Uredništvo
Naslovna fotografija: iz arhive Udruge
