Centar za bioetiku Fakulteta filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i Centar za rehabilitaciju Zagreb bili su organizatori Tribine na temu: „Smisao života i suicidalnost hrvatskih branitelja u suvremeno doba“. Tribina je održana 25. ožujka 2025. na Fakultetu filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu na Jordanovcu.
Na Tribini je govorila i gospođa Anita Milas Anzić iz Ministarstva hrvatskih branitelja, ovlaštena za obavljanje poslova ravnateljice. Sudionike je pozdravila u ime potpredsjednika Vlade RH i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda. Gospođa Milas Anzić prethodno je radila u Ministarstvu zdravstva, a sadašnji joj je cilj da što više poveže suradnju dvaju ministarstava, u korist hrvatskih branitelja.
Govoreći o statistici, istaknula je da je trenutno registrirano 408.000 branitelja. Od toga iznad 100 dana provedenih u obrani Domovine ima njih 58.000. Samo polovica branitelja mlađi su od 60 godina. Natalitet je u Hrvatskoj sve manji, a stanovništvo stari. Zbog toga treba pripremiti sve ono što je važno ljudima starije dobi.
U okviru Ministarstva djeluje Uprava za savjetodavnu, psihosocijalnu i zdravstvenu pomoć, koja nije fokusirana samo na glavni grad, nego imaju 20 područnih odjela diljem Domovine. Riječ je o interdisciplinarnim timovima stručnjaka raznih struka: psihologa, psihijatara, pravnika, financijaša koji su u redovnom radnom odnosu ili rade honorarno. Dostupni su za sve one koji to žele. Pritom je objasnila da je želja i osobna inhibicija osnovni motivator da se kod ljudi koji traže stručnu pomoć nešto promijeni nabolje.
Uprava u suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova evidentira i prati podatke o izvršenim samoubojstvima hrvatskih branitelja; u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo i Medicinskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu vodi evidenciju i obavlja analizu podataka o pobolu i smrtnosti u populaciji hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, a u svrhu izrade preventivnih programa i donošenja mjera poboljšanja kvalitete življenja hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.
Govoreći o preventivnim pregledima, gospođa Milas Anzić je rekla da je u njih uključeno 90.000 hrvatskih branitelja. Do sada je obavljeno 124.000 pregleda. Manje od 9% branitelja nije nakon tih pregleda imalo potrebu za dodatnom dijagnostikom. Za 2025. godinu ugovoreno je obavljanje 18.000 pregleda, čija je ukupna cijena oko 2.500.000,00 eura.
Sada imamo 4 veteranska centra ali će se graditi još 4 sa sredstvima Republike Hrvatske. U Lipiku se nalazi 1 braniteljski centar, koji je u budućnosti planiran i kao dom za starije branitelje. Planira se i nova gradnja takvih braniteljskih centara jer populacija stari pa su to pripreme za budućnost.
Gospođa Milas Anzić govorila je još o palijativnoj skrbi, toplicama, o najnovijoj hiperbaričnoj komori za liječenje kisikom… Posebno je istaknula korisnu suradnju s braniteljskim udrugama jer one daju ideje i potiču aktivnosti.
Nakon pripreme ovog teksta, a prije njegovog objavljivanja, obratili smo se nadležnom tijelu sa zamolbom da nam potvrde sve prethodno navedene podatke. S obzirom da nismo dobili nikakav komentar, pretpostavljamo da su svi navedeni podaci točni.
Govornica na Tribini, Tanja Belobrajdić, rođena je u Vukovaru 1970. a osnovnu školu pohađala je u Borovu naselju. Pisana ju riječ fascinira od rane mladosti, ali intenzivnije je počela pisati prije osamnaestak godina. Njene tekstove povremeno objavljuju Hrvatska povijest i Hrvatski vojnik, a u statusu stalne kolumnistice piše za Vukovarske novine i portal Direktno.hr. Članica je Matice hrvatske Ogranak Vukovar i jedna od malobrojnih vukovarskih članova Društva hrvatskih književnika. Sudionica je Domovinskog rata, braniteljica iz Vukovara.
Tanja Belobrajdić godinama bilježi i opisuje živote, sudbine i trpljenja branitelja Vukovara koji su položili svoje živote za druge, za nas, za svoju domovinu. Tijekom vremena napisala je otprilike dvije stotine i pedeset priča, biografija. Gospođa Tanja ističe da nas upravo ti ljudi trebaju poticati da dajemo sve što možemo od sebe kako bi Hrvatska bila onakva kakvom su je ti ljudi sanjali, i kako bismo bili dostojni njihove neizrecive žrtve.
Gospođa Tanja rekla je da nije nikakav stručnjak, da iza nje ne stoje institucije. Svoje znanje crpila je iz razgovora s braniteljima, obiteljima poginulih i na grobljima. Najviše je pisala o Vukovaru, za koji kaže da su ga branili Vukovarci, Tigrovi ali i brojni Hercegovci. Ispričala je priču o jednome od njih, svome prijatelju, Ljubomiru (Ljupku) Mihaljeviću koji je bio u logorima a ubio se 1993. godine.
„Kada govore da su branitelji privilegirani, pitam sve vas u dvorani, da li bi netko žrtvovao svoje dijete radi financijske naknade?“ rekla je gospođa Tanja.
Grgo Prskalo dragovoljac je iz Domovinskog rata, predsjednik Udruge HVIDRA Sesvete. Za sebe kaže da je doživljavao maltretiranje još iz ranog djetinjstva u Ljubuškom (BiH) gdje je rođen. Danas boluje od PTSP-a, izgubio je puno ratnih prijatelja zbog suicida. Došao je na ideju da otvori HVIDR-u u svom rodnom mjestu. Tamo su rado i često dolazili hrvatski branitelji, ali i njihova rodbina i prijatelji. Mnogima koji su trebali pomoć dali su upute kako ju ostvariti.
Početkom 2023. godine HVIDRA Sesvete u Zagrebu otvorila je svoje preuređene prostorije, koje su izgradili samostalno, bez državnih donacija. Gospodin Grgo je predsjednik tamošnje HVIDRE, inače član stare garde BBB-a iz Sesveta. Uz obaveznu minutu šutnje za poginule, podsjetili su se da je na datum otvorenja (26.02.2023.) prije sedam godina preminuo Dinko Sučić, bivši predsjednik udruge, ratni heroj i pripadnik 1. gardijske brigade “Tigrovi”, koji se obrani Hrvatske priključio došavši iz Njemačke kao dragovoljac. „Dođu nam ljudi s djecom, ženom pa smo htjeli da to izgleda, baš, onako, sa stilom. Sad će proljeće, druženje, roštilj… Dobra je stvar što imamo i jako povoljne cijene”. Kava im je, kaže, jedan euro.
Gospodin Prskalo govorio je i o uspješnoj i dugogodišnjoj suradnju s Muzejom Sesvete, kao i o snimljenom filmu koji govori o PTSP-u.
Jedan od govornika na Tribini, Đuro Đurić, pripadnik je 1. gardijske brigade Tigrovi. Ta brigada je s 900 boraca sudjelovala u obrani Istočne Slavonije. Đurić se osvrnuo na vlastiti dugogodišnji rad s braniteljima u okviru Ustanova za sveobuhvatnu skrb Tigrovi, s naglaskom na kreativno umjetničko stvaralaštvo u vidu raznih radionica i održanih izložbi. On vodi Likovnu radionicu koja ima 53 člana. Izradili su bistu prvog poginulog hrvatskog redarstvenika u Domovinskom ratu – Josipa Jovića.
Gospodin Đuro kaže: „Mi nismo odabrali rat – rat je odabrao nas. Mi ga nismo željeli, niti smo bili rođeni kao ratnici. Sve je kod nas bilo dobro u ratu, problem je nastao kada je nastupio mir – nitko nas nije pripremio za mir.“ Pritom naravno misli na osobe kojima je rat ostavio mnogobrojne i trajne posljedice.
Nakon postavljenih pitanja gostiju Tribina je završila s malom prigodnom zakuskom i okrijepom za sve sudionike. O iskazanom interesu medija za ovu temu dovoljno govori informacija organizatora da su se odazvali jedino predstavnici Radio Sljeme, od brojnih pozvanih.
Prema javno dostupnim informacijama iz rujna 2023. u Hrvatskoj je dosad izvršilo suicid oko 3300 hrvatskih branitelja, sudionika hrvatskog obrambenog Domovinskog rata, a u BiH i više! Stoga o tome se ne smije šutjeti niti ovaj problem gurati pod tepih.
O razlozima zbog kojih branitelji dižu ruku na sebe, dokumentarni film snimio je 2019. godine poznati filmski redatelj i producent Jakov Sedlar, od uspostave demokratske Hrvatske najaktivniji i najproduktivniji hrvatski redatelj i producent. Naslov filma je „3069“ , trajanje 60 minuta.
Mladen Pavković, predsjednik Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata91. (UHBDR91.) Objavio je 2012. godine knjigu pod naslovom „Svakim nas je danom sve manje“.
Zoran Komar, prof. psihologije i hrvatski branitelj, cijeli život aktivno je uključen u istraživanja vezana za poboljšanje kvalitete života hrvatskih branitelja, njihov status, potrebe i izazove. Mnogo je pisao o odnosu prema braniteljima, o njihovoj kvaliteti života, o ženama – hrvatskim braniteljicama, o posttraumatskom stresnom poremećaju te o psihosocijalnoj podršci i adekvatnoj zdravstvenoj zaštiti hrvatskih branitelja. Član je Hrvatskog psihološkog društva, Hrvatskog društva za medicinu stresa, Hrvatske psihološke komore. Ima preko 50 objavljenih znanstvenih i stručnih radova a neumorno priprema nove knjige. Zoran Komar među prvima je u hrvatskoj javnosti otvorio bolne teme pobola, smrtnosti i suicida hrvatskih branitelja. O njegovom radu izvještavali su svi vodeći hrvatski mediji a interes za doprinos prof. Komara na polju duševne skrbi za ratne veterane iskazali su i brojni novinari diljem svijeta. Članovi UHBDR 101. br. imali su čast i zadovoljstvo nekoliko puta ugostiti prof. Komara koji im je govorio o najnovijim saznanjima povezanim s ovom osjetljivom temom.
Prema mišljenju autora ovog teksta, i ovom Tribinom, kao i dopunskim informacijama, analiziraju se spomenuti problemi branitelja, ali s naglaskom na čitav niz optimističnih iskustvenih i znanstvenih primjera na putu njihove prevencije. Završimo stoga citatom moderatora spomenute Tribine: „Cilj tribine je, između ostalog, promicati stav da hrvatski branitelji svojim iskustvom, znanjem i neuništivim duhom mogu i moraju biti opći konstruktivni orijentir hrvatskoj djeci i mladima, te općem pučanstvu Republike Hrvatske.“
Tekst i fotografije: Sergije Dražić
