Prijateljskom i ljubaznom pozivu Danice Vukelić, predsjednice Udruge umjetnika „August Šenoa“ Zagreb rado se odazvao predsjednik UHBDR 101. br. ZNG-a/HV-a Sergije Dražić. Naš susret zbio se 12. travnja 2023. u prostorijama Udruge hrvatskih ratnih veterana u Zagrebu, na Trgu bana Jelačića 15/2.
Udruga umjetnika „August Šenoa“, čiji je idejni začetnik bio uvaženi profesor Juraj Lončarević, osnovana je 23. siječnja 1989. u Zagrebu. Udruga djeluje na tri područja: književnom, likovnom i glazbenom, a ima više od 180 članova. Nakon Jurja Lončarevića, udrugu je vodio pokojni profesor Zlatko Durbešić, potom prof. Josip Slavić. Od 2000. god. predsjednik udruge je dr. sc. Ivan Dujmović.
Udruga umjetnika „August Šenoa“, radom pojedinaca, a posebno uspješnim radom u sekcijama, nazočna je u kulturnim manifestacijama, ne samo grada Zagreba, već i diljem Hrvatske. Godinama, svakog mjeseca, osim srpnja i kolovoza, održavaju se redovite tribine na kojima se predstavljaju novotiskane knjige njihovih članova. Pored predstavljanja knjiga predstavlja se i autor izložbom slika, koja tijekom mjesec dana ukrašava iznajmljene prostore. Tribine, na kojima su nazočni i glazbenici s prigodnim programom, redovito su dobro posjećene.
Udruga umjetnika održala je svoju tradicionalnu tribinu, predstavivši IZLOŽBU SLIKA (akvarela i kombinirane tehnike) Jasenke Smrekar „Proljeće u meni“. O radovima je govorio prof. Ivica Krakić.
U KNJIŽEVNOM DIJELU svoju knjigu „Priča jednog vrapca“ predstavio je Elvis Duspara. U GLAZBENOM DIJELU svoj obol dao je Zvonimir Pongrac, svirajući na harmonici stare šlagere. Moderator i voditeljica programa bila je Danica Vukelić, sadašnja predsjednica, koja je od osnivanja Udruge već 34 godine njen aktivni član.
Pod vodstvom Danice Vukelić, dva sata našeg druženja brzo su proletjela u ugodnoj i ležernoj atmosferi, uz mogućnost nabave po promotivnoj cijeni gore navedene knjige, uz prigodne (već tradicionalne) putar štangice, kekse i sokove, uz zanimljivu tombolu u kojoj niti jedan član nije ostao bez nagrade, uz pridruživanje pjevanju pjesama koje je izvodio dragi Zvonimir. I pisac ovih redaka bio je pozvan da kaže nekoliko riječi kao gost na današnjem druženju, što mu je bila osobita čast jer je imao priliku istaknuti dugogodišnju i plodnu suradnju između naših dviju udruga, a posebno s obzirom da su Danica Vukelić i nedavno preminuli Marko Silađi bili česti gosti-izvođači na našim braniteljskim proslavama i obljetnicama.
Redovita manifestacija je i obilježavanje rođendana Augusta Šenoe. Svake godine toga dana, 14. studenoga, prigodnim programom, kod spomenika Augusta Šenoe u Staroj Vlaškoj obilježavaju taj dan. Polaganjem cvijeća i paljenjem svijeća 13. prosinca obilježavaju i dan smrti Augusta Šenoe.
Značajna je i izdavačka djelatnost. Članovi udruge su tiskali do sada 146 naslova poezije i proze.
Svake treće godine tiska se zbornik „Naša riječ“ gdje se objavljuju najbolji radovi njihovih autora. Do sada su tiskali 8 zbornika. Na kraju osmog zbornika nalazi se foto album u kojem su prikazani najvažniji događaji iz njihovog bogatog rada i djelovanja. Uz posebnu posvetu, po jedan primjerak zbornika dobili su predsjednik udruge Stoprve Sergije Dražić i dopredsjednik Ahmet Puškar. Mi smo se pak odužili poklonivši dva primjerka zbornika likovnih i literarnih radova učenika osnovnih škola „Ne želim rat nikad više“ koji je prošle godine tiskan u produkciji naše udruge.
Na kraju recimo i nekoliko riječi o svestranosti Šenoina genija: bio je najpotpunija i najkompletnija književna ličnost i najveće ime hrvatske književnosti 19. stoljeća. Svojim je stvaralaštvom i cjelokupnim djelovanjem obilježio cijelo jedno vrijeme (Šenoino doba). I kao pisac i kao čovjek jedinstvena je pojava s iznimnom nadarenošću, neumorne energije; svestran i predan stvaralac. Stvorio je zadivljujući književni opus i otvorio nove stranice hrvatske književnosti. Okušao se u gotovo svim književnim vrstama: romanu, pripovijetki, drami, lirskoj i epskoj poeziji, feljtonu, putopisu, eseju, književnoj i kazališnoj kritici; antologičar, prevodilac, novinar i urednik.
Rođen (u Zagrebu 1838.) u prvom zamahu hrvatskoga preporoda, kao mlad čovjek nadahnjivao se idejama tadašnjih uglednih ličnosti i rodoljuba (Gaja, A. Mažuranića i dr.); već kao gimnazijalcu budila se u njemu i učvršćivala nacionalna svijest, što će trajno prožeti i odrediti njegovo književno djelo.
Nastojao je stvaralački unaprijediti zasade preporoditelja, čime je Hrvatska premostila zabrinjavajući jaz prema europskim narodima, uvjetovan povijesnim nasljeđem i okolnostima. ostavio je djela kojima smo prevladali nekoliko stoljeća i počeli opet hvatati korak s književnom Evropom. Posjedovao je visoku razinu europske svijesti; bio je umjetnik koji je već onda znao pouzdano da umjetnost mora biti nacionalna kako bi dosegla razinu svjetske vrijednosti i granice univerzalnog.
Dio teksta napisao: Sergije Dražić
Ostali korišteni tekstovi:
- sc. Ivan Dujmović: Udruga umjetnika „August Šenoa“
- sc. Miroslava Tušek: Svestranost Šenoina genija
