U Staroj gradskoj vijećnici u Zagrebu 2. rujna 2019. prigodnim svečanim programom otvorena je multimedijska izložba „Osijek na udaru brutalne agresije“ autora Zlatka Dernaja, koja fotografijama i dokumentarnim filmom tvori kolaž individualnih priča o ratnom razaranju Osijeka 90-ih godina u Domovinskom ratu. Izložba se sastoji od 26 panela s 40 fotografija, zajedno s 8-minutnim dokumentarnim filmom autora Branka Peka, ratnog izvjestitelja HRT-a, koji je iz materijala čak 40-ak ekipa iz cijeloga svijeta složio vrijedno svjedočanstvo vremena. Pek ističeda je uloga ratnih izvjestitelja bila iznimno važna i teška.
Autor izložbe, ratni načelnik inženjerije 130. brigade HV-a, a danas predsjednik braniteljske udruge „Heroji Osijeka“, bojnik Zlatko Dernaj naglasio je da je posebno želio istinu prenijeti mlađim naraštajima: „Multimedijska izložba potiče na razmišljanje o domoljubnim vrijednostima koje su, pored neslomljivog duha, ljudskih života i velike materijalne štete, imale i imaju u povijesti presudnu ulogu za očuvanje identiteta hrvatskog naroda, područja i države“, napisao je u katalogu izložbe Dernaj.
Tijekom velikosrpske agresije u napadima na Osijek oštećeno je 129 gospodarskih tvrtki, 38 industrijskih objekata, brojni javni, kulturni, sakralni objekti, škole, bolnica, zdravstvene ustanove i više od 18.500 stambenih objekata, a ukupna šteta se procjenjuje na iznos od 2.175.000.000 eura. Za usporedbu, državni proračun Hrvatske za 1992. godinu iznosio je oko pet milijardi eura, navodi se u materijalima o izložbi.
Izložba je postigla izvanredan uspjeh ove godine (9. travnja 2019.) u Europskom parlamentu u Bruxellesu, gdje je predstavljena na poziv nedavno preminulog hrvatskog zastupnika, komodora Ivice Tolića. Izložba je otvorena na prigodnoj svečanosti uz nazočnost brojnih uzvanika i zastupnika Europskog parlamenta. Putujuća izložba pored Bruxellesa do sada je prezentirana u Osijeku, Laslovu i Vukovaru.
Svečano otvorenje izložbe u Zagrebu započelo je minutom šutnje u čast svim poginulim i umrlim hrvatskim braniteljima, prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu, kao i svim civilnim žrtvama Domovinskog rata.
Domaćin svečanosti Predsjednik Skupštine Grada Zagreba prof.dr.sc. Drago Prgomet, u svom obraćanju nazočnima je istaknuo: Udruga „Heroji Osijeka“ na kvalitetan način omogućila nam je da vidimo ovu sveobuhvatnu izložbu o ratnim razaranjima u srcu Europe u 20. stoljeću. Zločin nad čovjekom, nad gradom, nad hrvatskim bićem, nad hrvatskim svetinjama i simbolima. Danas, kada smo u Europskoj uniji, kada je rat iza nas, s tugom i ponosom prisjećamo se i pamtimo sve vas i sve one kojih više nema, građane Osijeka i Republike Hrvatske koji su svoje živote dali za obranu vrijednosti slobode i Domovine. Vjerujem da će ova emotivna izložba zauzeti posebno mjesto u našim srcima i da će ju posjetiti mnogi Zagrepčani. Svjedočanstva toga vremena znamen su nacionalnog i kulturnog identiteta našeg naroda, naših Osječana“.
Autor izložbe Zlatko Dernaj u svom prigodnom govoru zahvalio se Ministru hrvatskih branitelja generalu Tomi Medvedu na potpori realizacije izložbe. Također se posebno zahvalio i Gradonačelniku Grada Zagreba Milanu Bandiću na pozivu za prezentaciju izložbe u hrvatskoj metropoli, kao i Predsjedniku Skupštine Grada Zagreba na ustupanju prostora prestižne galerije „Kristofor Stanković“ u Staroj gradskoj vijećnici. Istaknuo je da multimedijska izložba šalje jasne poruke o apsurdnosti i strahotama rata, educira o razarajućim posljedicama i ukazuje na važnost održavanja mira i izgradnje mirne budućnosti za sve građane te da je svojevrsni podsjetnik i opomena mladim generacijama na zaustavljanje svih agresija, neciviliziranosti i zločina. Na kraju, posebno se zahvalio svim predstavnicima medija na praćenju ovog, ali i svih drugih događaja na kojima se promiču vrijednosti slobode i domovine.
Izaslanik Gradonačelnika Milana Bandića Savjetnik za branitelje Miodrag Demo podsjetio je da je izuzetno važno čuvati uspomenu na Domovinski rat i promicati pozitivne vrijednosti hrvatskih branitelja.
Kulminacija emotivne večeri bio je nastup hrvatske glazbene dive Tereze Kesovije koja je uveličala svečanost otvorenja izložbe acapella izvedbom pjesme “Sutra je novi dan”, što je izazvalo snažne emocije, naročito među onim posjetiteljima koji su proživjeli strahote Domovinskog rata. Ovu i brojne druge pjesme Tereza je pjevala i pripadnicima 101. brigade u Vladislavcima 26. veljače 1992. godine, kada su njezini pripadnici zajedno sa „po oružju“ bratskom 130. brigadom bili na istočnoslavonskom bojištu te uspješno izvršili zadatak: sprječavanje odsijecanja Osijeka, njegove blokade i kasnijeg zauzimanja od strane snaga JNA i pobunjenih Srba.
Izaslanik Ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda, ratni načelnik saniteta HV general Kornelije Brkić istaknuo je snagu i zajedništvo hrvatskih branitelja koji su obranili Hrvatsku i proglasio izložbu otvorenom.
Stotinjak nazočnih uzvanika i posjetitelja na svečanosti otvorenja izložbe iz kulturnog, javnog i političkog života, predstavnika braniteljskih i civilnih udruga sa posebnom pozornošću obišli su izložene eksponate u razgovoru i druženju.
Na prigodnom domjenku nakon izložbe razgovarali smo s posebnom gošćom: majkom dragovoljca Jean-Michel Nicoliera koji se rodio u Vesoulu u Francuskoj 1966. godine, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Nicolier je gledao Domovinski rat na televiziji u Francuskoj te je odlučio otputovati u Hrvatsku. Rekao je majci: “Želim pomoći tim ljudima, oni me trebaju. Ja moram ići, ali vratit ću se. Ti znaš da sam ja divlja trava koja nikada ne nestaje. “U srpnju 1991. godine vlakom je došao u Zagreb potpuno sam. Tamo se pridružio hrvatskim obrambenim snagama. Bio je jedan od 481 stranih dragovoljaca domovinskog rata (od kojih je 72 poginulo, a 88 ih je ranjeno) iz 35 zemalja koji su branili Hrvatsku. Bio je mlad i neiskusan ratnik, ali se pokazao vrlo dobrim i hrabrim bojovnikom koji nije odstupao u borbi, te je do kraja ostao u Vukovaru. Jean-Michel se borio na vukovarskom Sajmištu gdje je ranjen 9. studenoga, te je morao ostati u bolnici. Nakon pada Vukovara i ulaska Jugoslavenske narodne armije u Opću bolnicu Vukovar, unatoč potpisanom sporazumu s hrvatskom stranom kako neće ulaziti u bolnicu, Nicolier je odveden zajedno s ostalim ranjenicima, bolesnicima, medicinskim osobljem i civilima te u noći s 20. na 21. studenoga 1991. godine pogubljen na Ovčari. Dragutin Berghofer-Beli, jedan od sedmorice preživjelih, svjedoči kako su četnici Francuza tukli, kao i Sinišu Glavaševića, a nakon čega je Spasoje Petković zvani “Štuka” polumrtvoga Nicoliera izvukao iz mučionice logora na Ovčari i ubio metkom.Njegovi posmrtni ostatci još uvijek nisu pronađeni jer su tijela iz skupne grobnice preko puta hangara na Ovčari odvezena na nepoznato mjesto.
Tekst: Sergije Dražić
Fotografije: Ivo Šoštarić
Spomen-poprsje Jean Michel Nicoliera uz most s njegovim imenom
majka J.-M. Nicoliera
