Predstavnici Koordinacije udruga zagrebačkih pričuvnih brigada, zajedno s gradonačelnikom Grada Zagreba Tomislavom Tomaševićem i drugim članovima izaslanstva, svečano su položili vijence i zapalili svijeće 4. kolovoza 2026. godine na Gradskom groblju Mirogoj, povodom obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja.
Zajednički vijenac položen je kod:
• Spomenika „Glas hrvatske žrtve – Zid boli“,
• Središnjeg križa u Aleji poginulih hrvatskih branitelja
• Spomenika „Kenotaf“ na Krematoriju,
a predstavnici udruga i drugi okupljeni položili su i zapalili svijeće.
Spomenik „Glas hrvatske žrtve – Zid boli”, rad kipara Dušana Džamonje, otvoren je 14. listopada 2004. godine i nalazi se na groblju Mirogoj. U spomenik su urezana u crni mramor 13 650 imena poginulih hrvatskih branitelja i civila – žrtava velikosrpske agresije na Hrvatsku.
Aleja hrvatskih branitelja na zagrebačkom groblju Mirogoj posebni je dio groblja posvećen poginulim i preminulim hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata. U sklopu ovog memorijalnog prostora nalazi se prepoznatljivi Središnji križ, čiji je autor hrvatski umjetnik i akademik Miroslav Šutej. Središnji spomen-križ izrađen je u modernističkom stilu s prepoznatljivim elementima Šutejeva vizualnog izričaja. Kao dizajner hrvatskog grba, modernih novčanica kuna i prvih dresova nogometne reprezentacije, Šutej je u spomenik utkao snažne elemente nacionalne simbolike. U samom podnožju spomenika ugrađeni su stilizirani motivi vojne opreme, kaciga, streljiva i čahura. Oni simboliziraju ratnu žrtvu, obranu i borbu hrvatskih vojnika.
Krematorij je izgrađen i oblikovan po projektu trojice zagrebačkih arhitekata Marijana Hržića, Zvonimira Krznarića i Davora Mancea, 1983. – 1985. Sastavni dio Krematorija je Kenotaf – spomen obilježje neidentificiranim žrtvama Domovinskog rata, autori: Marijan Hržić, Zvonimir Krznarić, Davor Mance, 1997.-1999. Vrata Kenotafa projektirali su Zvonimir Krznarić i Stanko Jančić, 2005. godine.
Tekst: Sergije Dražić
Fotografije: Ivo Šoštarić
