16. prosinca 2025. u Hrvatskom državnom arhivu obilježeno je dvadeset godina djelovanja Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata.
Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata (u daljnjem tekstu: Centar) utemeljen je kao javna znanstvena ustanova – specijalizirani arhiv, sa zadaćom prikupljanja, sređivanja, čuvanja te stručnoga i znanstvenoga istraživanja i publiciranja gradiva iz Domovinskoga rata. Centar je osnovan na zahtjev Hrvatskog sabora, osnivač Centra je Republika Hrvatska, a prava i dužnosti osnivača obavlja Ministarstvo kulture i medija u okviru ovlasti vlade Republike Hrvatske. Smješten je u zgradi Hrvatskog državnog arhiva na Marulićevom trgu 21. u Zagrebu. Nakon što je Vlada RH 13. siječnja 2005. imenovala privremenog ravnatelja (mr. sc. Ante Nazor), Centar je 2. ožujka 2005. službeno počeo s radom. Broj zaposlenih u Centru narastao je od 11 (2006.) na 20 trenutno zaposlenih osoba. Sve ovo vrijeme ravnatelj je prof. dr. sc. Ante Nazor, a s ponosom želimo istaknuti da je pomoćnik ravnatelja Mate Rupić, prof., viši arhivist, bio pripadnik 101. br. ZNG-a/HV-a u Domovinskom ratu. Zaposlenici Centra imaju obvezu sređivanja arhivskoga gradiva i slobodu znanstvenoga djelovanja.
Između mnogobrojnih djelatnosti Centra želimo istaknuti da je Centar u listopadu 2005. godine poslao dopis udrugama iz Domovinskoga rata s pozivom na suradnju u prikupljanju dokumenata.
Uz 134 knjige objavljene u nakladništvu ili su-nakladništvu Centra te još deset knjiga čiji su autori ili urednici djelatnici Centra, od 2006. do prosinca 2025. godine zaposlenici Centra objavili su (310) ili su pripremili za tisak (30) u znanstvenim ili stručnim časopisima, knjigama, monografijama i zbornicima te ostalim stručnim i stručno-publicističkim tiskovinama ukupno oko 340 znanstvenih i stručnih radova, uglavnom s temama iz Domovinskog rata.
U istom razdoblju, od 2006. do prosinca 2025., djelatnici Centra aktivno su sudjelovali na oko 1350 predavanja, predstavljanja knjiga ili otvaranja izložbi.
U istom razdoblju pripremili su ili su bili suautori ili suradnici na pripremi oko 40 tematskih izložbi posvećenih razdoblju Domovinskoga rata, koje su postavljene oko 100 puta u različitim mjestima u Hrvatskoj i Europi.
Ravnatelj Centra Ante Nazor i filmski redatelj Eduard Galić napisali su 2007. scenarij za dokumentarni film „Vukovar 1991., redatelja Eduarda Galića, u produkciji umjetničke agencije MISSART. Film je u svibnju 2008. osvojio najvišu svjetsku novinsku nagradu, koju tradicionalno svake godine dodjeljuje INMA (International Newspaper Marketing Association, najveća svjetska novinska organizacija (okuplja novinske kompanije iz 82 zemlje i 1200 vodećih svjetskih novina). Izdavanje DVD-a „Vukovar 1991.“ uz novine, proglašeno je novinskim izdavačkim pothvatom godine u svijetu.
Na inicijativu Centra prema Agenciji za odgoj i obrazovanje (AZOO) i uz zalaganje višeg savjetnika za povijest u AZOO-u Franje Čička, od 2008. pokrenut je Državni stručni skup za nastavnike odnosno učitelje povijesti u osnovnim i srednjim školama s temama posvećenim razdoblju Domovinskog rata te s terenskom nastavom na lokacijama iz Domovinskog rata, ali i na lokacijama iz ostalih povijesnih razdoblja koje su važne za razumijevanje povijesti, kulture i identiteta hrvatskog naroda ili su zaštićeno područje prirode (nacionalni park ili park prirode). Od 2022. na državnim skupovima sudjeluju i pojedine kolegice i kolege iz dijela BiH, koji su zainteresirani za hrvatsku povijest.
Od 2006. do prosinca 2005. godine Centar je samostalno ili u suizdavaštvu objavio 134 knjige i zbornika dokumenata ili radova:
• 26 zbornika dokumenata
• 32 knjige memoarskog gradiva
• 21 foto-monografija
• 45 znanstvenih i stručnih studija, te zbornika radova
• 9 knjiga samo na engleskom jeziku
• 1 znanstvena studija samo na francuskom jeziku
Uz to, uz značajnu stručnu pomoć zaposlenica i zaposlenika centra objavljeno je još deset (10) knjiga čiji nakladnik ili su-nakladnik nije Centar.
Prema tome, ukupan broj knjiga u čijem je objavljivanju u navedenom razdoblju sudjelovale zaposlenice i zaposlenici Centra je 144.
Među objavljenim knjigama s ponosom i zadovoljstvom ističemo, za nas posebno važnu, monografiju „101¸. brigada HV-a“. Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata 101. brigade Susedgrad, u suradnji s Hrvatskim memorijalno-dokumentacijskim centrom Domovinskog rata – Zagreb, u siječnju 2013., u povodu 20. obljetnice 101. brigade ZNG-a, izdala je monografiju „101. brigada HV-a“ na 404 stranice.
Na temelju izvornog arhivskog gradiva 101. brigade ZNG-a/HV-a, koje je pohranjeno u Središnjem vojnom arhivu Ministarstva obrane Republike Hrvatske, autori Monografije Ivan Brigović, prof. i Ivan Radoš, prof., djelatnici Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata iz Zagreba u suradnji s članovima Udruge – Uređivačkim odborom i redaktorom Tomislavom Pavićem (koji je prikupljao arhivsko gradivo, fotografije, videozapise, svjedočanstva pripadnika brigade, dorađivao tekstove i osmislio zemljovide i sheme) završili su tekst u rujnu 2012. Iako mladi povjesničari, objavili su na desetke stručnih i znanstvenih radova iz vojne povijesti, a monografija „101. brigada HV-a“ im je prvi zahtjevniji, samostalno realizirani, cjeloviti projekt iz područja Domovinskog rata.
Opsežne poslove prikupljanja, razvrstavanja i proučavanja gradiva, provedbe istraživanja i intervjua te pisanja tekstova, izrade priloga i pripremanja Monografije za tisak – autori Ivan Brigović i Ivan Radoš; redaktor Tomislav Pavić; Uređivački odbor na čelu s Antom Radaljem (predsjednikom), Mirom Andrićem (urednikom) i članovima: Stjepanom Balabandom, Stjepanom Bratkovićem, Ivicom Hrnčićem, Frankom Križmanom, Jozom Petraševićem, Ahmetom Puškarom, Stjepanom Puškarom i Matom Rupićem; u suradnji jednog broja članova Udruge – pripadnika brigade, realizirali su za nešto više od godine dana. Brojne fotografije znanih i neznanih pripadnika brigade i prijatelja – ratnih fotografa Marka Perića i Aleksandra Božića, zemljovidi (u pripremi Tomislava Pavića i obradi bojnika Joze Stanića i Borisa Kržića), sheme (u pripremi Tomislava Pavića i obradi Nikole Perića, Blaženke Kržić i Ane Sović) te prilozi i sjećanja pripadnika brigade obogatili su realan prikaz ratnog puta brigade. Posebno su dirljiva stradavanja naših suboraca, kojih se s ponosom sjećamo i njima u vječnu spomen i zahvalnost objavljeni su njihovi životopisi, fotografije, spomenici i spomen obilježja.
Kao što smo uvodno rekli, 16. prosinca 2025. u Hrvatskom državnom arhivu obilježeno je dvadeset godina djelovanja Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata – središnje nacionalne ustanove za prikupljanje, čuvanje, obradu i znanstveno istraživanje gradiva o Domovinskom ratu.
Govoreći o nacionalnoj važnosti Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, izaslanica predsjednika Vlade Andreja Plenkovića ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek istaknula je kako je od svoga utemeljenja do danas, Centar sustavno i odgovorno preuzimao iznimno zahtjevnu zadaću: sačuvati povijesnu istinu utemeljenu na dokumentima, a ne na interpretacijama koje se mijenjaju s političkim ili ideološkim okolnostima.
„Danas su pred nama važna pitanja kako dalje razvijati i njegovati kulturu sjećanja, a kako ne bismo dozvolili revizionističke ili pseudo-političke interpretacije Domovinskog rata. Naša generacija koja je rat proživjela i nosi traumu straha, gubitaka i osobnih patnji, nikad neće izgubiti ponos i emotivni odnos prema najsjajnijem dijelu naše povijesti. Međutim izazov predstavlja prenošenje istine, vrijednosti i emocije mladim generacijama. Uz podršku Memorijalno-dokumentacijskom centru, naša Vlada uložila je i nastavit će ulagati u dostojanstvenu skrb o braniteljima, u nastavak rada na pronalasku nestalih, ali i sustavnoj promociji vrijednosti domovinskog rata kroz rad muzejskih ustanova“, poručila je ministrica.
Podsjetila je kako rad Centra nikada nije bio ograničen isključivo na teritorij Republike Hrvatske već je sustavno dokumentirana i obrana Hrvata u Bosni i Hercegovini te da su istraživanja znanstveno i argumentirano pobila neutemeljene tvrdnje o agresiji Hrvatske na Bosnu i Hercegovinu, pridonoseći istini utemeljenoj na izvorima.
Okupljenima su se obratili i ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata dr. sc. Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva dr. sc. Dinko Čutura, generali Mladen Markač, Damir Krstičević, Jozo Miličević, Zlatan Mijo Jelić, ravnatelj Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata u BIH dr. sc. Ivica Šarac te voditeljica Odjela za znanstveno istraživanje Domovinskog rata HMDCDR-a dr. sc. Julija Barunčić Pletikosić i voditeljica Odjela za arhivsko gradivo Domovinskog rata dr. sc. Ana Holjevac Tuković.
U drugom dijelu ovoga članka objavljujemo prigodne govore generala Damira Krstičevića i Damira Markača, koje, uz njihovu dozvolu, prenosimo u cijelosti.
U trećem dijelu ovoga članka objavljujemo skraćeni prigodni govor ravnatelja Centra dr. sc. Ante Nazora.
Zbog, s jedne strane emotivnosti, a s druge strane dokumentarnosti, toplo ih preporučujemo čitateljima.
Urednik: Sergije Dražić
Fotografije: HMDCDR-a, Ivan Šoštarić
Izvori podataka:
– Spomenica HMDCDR-a povodom 20. obljetnice
– Ministarstvo kulture RH
– Tomislav Pavić: Prikaz monografije 101. br. HV
